Uzročnik ove bolesti je bakterija beta-hemolitički streptokok skupine A. Bolest počinje naglo, a vodeći je simptom jaka bol u grlu bez prisustva kašlja i kihanja, dok su opći simptomi kao gubitak apetita i opća slabost vrlo izraženi. Ždrijelo je izrazito crveno s gnojnim naslagama na krajnicima, a limfni čvorovi su otečeni i bolni. Temperatura je povišena iznad 39 °C.
Ako dijete ima takve simptome obavezno treba otići k liječniku koji će propisati antibiotik. Važno je prilikom njegova uzimanja strogo se pridržavati uputa – uzimati ih u točno određeno vrijeme, u zadanoj dozi i onoliko dugo koliko je propisao liječnik. Nije naodmet prisjetiti se da antibiotici djeluju samo na bakterije, a na viruse nemaju nikakva učinka, zbog čega je njihova primjena u slučaju virusnih upala kontraindicirana!
Kada se treba javiti liječniku:
- ako je temperatura 39 °C ili viša
- ako se blago povišena temperatura do 38 °C ne smanjuje ni nakon tjedan dana
- ako su limfni čvorovi na vratu uvećani i bolni
- u slučaju malaksalosti i ograničenja u obavljanju svakodnevnih aktivnosti
- ako je prisutna bol u uhu ili sinusima (između obrva ili ispod očiju)
- ako je grlobolja izrazito jaka, s osjećajem stezanja ili teškoga gutanja
Važno je razlikovati virusnu od bakterijske upale grla. Kao što je već spomenuto bakterijska upala grla liječi se antibioticima, dok virusna prolazi sama od sebe odnosno uz simptomatsko liječenje poput uzimanja pastila za grlo, snižavanjem temperature ukoliko je prisutna te ispiranjem nosa fiziološkom otopinom.
Znakovi i simptomi virusne upale grla su osjećaj grebanja u grlu te žarenja i pečenja prilikom jela. Također praćena je glavoboljom, otečenim sinusima i začepljenim nosom uz temperaturu do 38°C.
Virusnu upalu grla najčešće izazivaju rinovirusi i virus gripe (influence). Kod infekcije rinovirusom prisutna je upala grla bez temperature uz umjerenu glavobolju i curenje nosa.
Obje upale grla javljaju se tijekom hladnih, zimskih mjeseci najčešće među djecom koja pohađaju kolektive poput vrtića i/ili škola.
Za vrtićko dijete, najbolje je da ostane kod kuće dok u potpunosti ne ozdravi odnosno dok ne završi sa antibiotskim liječenjem.
Najbolja prevencija je pravilna higijena ruku te zaštita nosa prilikom kihanja te zaštita usta prilikom kašljanja.
Zdravstvena voditeljica,
Petra Ratajec, bacc.med.techn.
